KOJI SU TIPIČNI SIMPTOMI MULTIPLE SKLEROZE?

Multipla skleroza izaziva kliničku sliku koja se temelji na pojavi tipičnih kliničkih simptoma. Karakteristični klinički simptom je upala vidnog živca, tzv. optički neuritis ili neuritis optica (ON).

  1. Optički neuritis
  2. Motorička slabost
  3. Oštećenje osjeta
  4. Centralni neurološki ispadi
  5. Urgentna inkontinencija
  6. Iritativni simptomi
Optički neuritis

Optički neuritis karakteriziran je razvojem oslabljenog vida obično na jednom, a rjeđe na oba oka. Bolesnici to opisuju kao pojavu zavjese ili magle pred okom. Pri tome se javlja bol pri pokretanju očne jabučice i često kriva percepcija boje, pa se npr. crvena boja vidi kao ružičasta, tamnozelena postaje maslinasta i sl. (diskromatopsija).

Motorička slabost

Drugi česti simptom MS-a je pojava motoričke slabosti na jednom, na oba, na tri ili rjeđe na sva četiri ekstremiteta. Bolesnici to opisuju gubitkom snage u udovima, a uzrok je oštećenje putova za voljnu motoriku (piramidni put) u mozgu i/ili u kralježničkoj moždini.

Oštećenje osjeta

Simptomi nastaju oštećenjem ili iritacijom osjetnih putova u kralježničkoj moždini i/ili mozgu. Vrlo čest simptom je i oštećenje osjeta. Bolesnici to opisuju najčešće osjećajem da je ruka utrnuta, kao da je “zaležao” ruku, ali ta utrnulost traje nekoliko dana. Vrlo često se javlja utrnuće u donjim udovima, koje se postupno širi prema trupu i obično je uzrokovano upalom ovojnice u kralježničkoj moždini. Ponekad bolesnici primjećuju promjenu osjeta na jednom ekstremitetu ili polovici tijela prilikom tuširanja i sl. Simptomi nastaju oštećenjem ili iritacijom osjetnih putova u kralježničkoj moždini i/ili mozgu.

Centralni neurološki ispadi

Poremećaj ravnoteže koji se očituje nestabilnošću u hodu i stajanju, a nastaje zbog oštećenja malog mozga i njegovih veza s drugim dijelovima živčanog sustava. Nerijetko se javljaju dvoslike, vrtoglavice, gubitak sluha, a i oštećenja ostalih moždanih živaca(facijalnog, statoakustičnog) u području mozga koje se naziva moždano deblo.

Urgentna inkontinencija

Urgentna inkontinencija tj. nemogućnost duljeg odgađanja mokrenja ili stolice, ili nemogućnost započinjanja mokrenja (retencija) također su simptomi koji se javljaju u multiploj sklerozi. U postavljanju dijagnoze multiple skleroze važni su samo oni klinički simptomi koji traju 24-48 sati ili dulje!

Iritativni simptomi

Kratkotrajni trnci u prstima, glavi ili nogama ne predstavljaju simptom multiple skleroze. Iznimka od navedenog su takozvani iritativni simptomi koji mogu ukazivati na MS. Tu se ubraja tzv. Lhermitteov znak koji označuje pojavu strujanja u ekstremitetima pri savijanju glave na prsa. Taj je simptom znak pojačane osjetljivosti receptora u vratnoj kralježničkoj moždini (mehanoreceptori).

Pojava kratkotrajnih trzaja u pojedinim mišićima lica (miokimije) ili kratkotrajno opetovano grčenje mišića lica i oka također mogu biti uzrokovani iritacijom živčanih vlakana u blizini njihove jezgre u moždanom deblu. Pojava nagle, kratkotrajne žestoke boli u području lica (trigeminalna neuralgija) u mlade osobe također može biti uzrokovana upalnom demijelinizacijom.

Živčano vlakno i njegova mijelinska ovojnica

Osjetni simptomi (promjene osjeta):

  • Neosjetljivost
  • Svrbež
  • Drugi normalni osjeti (disestezije)
  • Smetnje vida
  • Poteškoće u postizanju orgazma, manjak osjeta u vagini, spolna impotencija u muškaraca
  • Ukočenost, nestabilnost, neuobičajen umor

Motorički simptomi (promjene mišićne funkcije):

  • Slabost, nespretnost
  • Poteškoće pri hodanju ili održavanju ravnoteže
  • Tremor
  • Dvoslike
  • Problemi kontrole crijeva ili mokraćnog mjehura, zatvor stolice
  • Omamljenost ili vrtoglavica
Česti simptomi multiple skleroze

Česti opći simptomi su svrbež, neosjetljivost ili drugi neobični osjećaji u rukama, nogama, trupu ili licu. Osoba može izgubiti snagu ili spretnost noge ili šake. Neki ljudi razviju simptome samo u očima i mogu dobiti dvoslike, djelomično sljepilo i bol u jednom oku, mutan ili zamagljen vid ili gubitak centralnog vida (optički neuritis). Rani simptomi mogu uključiti blage emocionalne ili intelektualne promjene. Ti nejasni pokazatelji demijelinizacije u mozgu katkada počinju davno prije nego se bolest prepozna.

Multipla skleroza ima različit i nepredvidljiv tok. U mnogih ljudi bolest počinje izoliranim simptomom nakon kojeg prolaze mjeseci i godine bez daljnjih simptoma. U drugih se simptomi pogoršavaju i unutar tjedana i mjeseci sve više proširuju. Simptome mogu pojačati vrlo toplo vrijeme, vruća kupka ili tuširanje ili čak povišena temperatura. Recidiv (razbuktavanje) bolesti može nastati spontano ili može biti potaknut infekcijom kao što je influenca. Kako recidivi postaju češći, onesposobljenost se pogoršava i može postati trajnom. Unatoč onesposobljenosti većina ljudi s multiplom sklerozom ima normalno trajanje života.

Bolest može imati benigni ili maligni tijek, a prema obliku može biti: relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS), sekundarno progresivna multipla skleroza (SPMS), primarno progresivna multipla skleroza (PPMS) i progresivno-relapsna multipla skleroza (PRMS). Najčešći oblik bolesti, u otprilike 85% slučajeva je relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS).

Kod relapsno-remitentne multiple skleroze (RRMS) javljaju se faze pogoršanja odnosno akutni napadi (šubovi, egzacerbacije, relapsi) za vrijeme kojih dolazi do pojave novih simptoma ili se već postojeći simptomi pogoršaju. Egzacerbacije nastupaju u vremenu od nekoliko dana ili 1-2 tjedna, traju jedan do tri mjeseca i praćene su remisijama, razdobljima povlačenja bolesti, u kojima se stanje bolesnika vraća na ono koje je postojalo prije pogoršanja bolesti, ili može zaostati određeno manje oštećenje. Između šubova nema napredovanja bolesti. Razmak između dva maha bolesti može trajati samo nekoliko mjeseci, no najčešće iznosi 1-2 godine, a mogu se očekivati i znatno duža razdoblja. U 70-80% oboljelih prvi napad povlači se bez vidljivih posljedica. Drugi napad dolazi u nepredvidivom roku; u otprilike 25% oboljelih stanje se pogoršava godinu dana nakon početka bolesti, a u 5% bolesnika mnogo kasnije – nakon deset i više godina. Egzacerbacije su češće u prvim godinama bolesti, njihovo je trajanje općenito duže od početnog napada, s tendencijom da se s vremenom i produži. Broj egzacerbacija ne utječe na stupanj invalidnosti. Poremećaji funkcije osjeta i moždanih živaca, uključujući vidni živac, povlače se brže od motoričkih smetnji.

U sekundarno progresivnoj multiploj sklerozi (SPMS) nakon faza pogoršanja ne slijedi potpun oporavak već su s vremenom oštećenja sve veća, postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljšanja ili stabilizacije. Progresija je brža što je bolest počela kasnije i što je kraći vremenski razmak između prva dva maha bolesti.

U rijetkim slučajevima postoji stalna progresija oštećenja s gubitkom određenih funkcija i sposobnosti pa govorimo o primarno progresivnoj multiploj sklerozi (PPMS).

U progresivno-relapsirajućoj multiploj sklerozi (PRMS) bolest se progresivno pogoršava od samog početka, uz pojavu akutnih pogoršanja, sa ili bez oporavka na stupanj prije pogoršanja bolesti ili relapsa.

Predviđanje progresije multiple skleroze nije jednostavno, tim više što s vremenom jedan tip bolesti može prijeći u drugi. Tako u više od 50% bolesnika relapsno-remitentni tip bolesti unutar 10 godina prelazi u sekundarno progresivnoj multiploj sklerozi (SPMS). Tijek bolesti prvih nekoliko godina najbolji je vodič i bolesniku i liječniku za pretpostavljanje daljnjeg tijeka bolesti.